Produkcija

Izvori

 

 

„Magdalenina knjižnica na kotačima“

 

Djeci se predstavila pričama u formi pričokaza koji opisuje kao pripovjedačko-scenski oblik, a izvodi uz pomoć jednostavnih, ali atraktivnih i maštovitih rekvizita. Tijekom susreta i putovanja autorica je upoznala način rada službe, prepoznala njenu važnost u unapređenju kulturnog života malih i udaljenih mjesta, posjetila bibliobusno vozilo i upoznala korisnike pokretne knjižnice. Uspostavila je kvalitetnu suradnju s koprivničkim knjižničarima, prepoznala važnost njihovog stručnog rada i njihov utjecaj na kulturni život zajednice. Svoje iskustvo pretočila je u toplu i edukativnu priču kroz koju najmlađi čitatelji, članovi njihovih obitelji, odgajatelji, učitelji imaju priliku naučiti čemu služi bibliobus i na koji način funkcionira knjižnica na kotačima. Željka Horvat-Vukelja priča priču o mladoj knjižničarki koja nastoji privući stanovnike malog mjesta da se učlane u knjižnicu – u njenoj misiji pomoći će joj jedan pas, jedan stariji čovjek će se zahvaljujući knjižničarki prisjetiti svog djetinjstva i mladosti, a mještani koji su bili vječno zaposleni počet će čitati i posuđivati knjige. Kroz sretan završetak priča donosi pouku o važnosti čitanja i zašto treba čitati – jer knjige usrećuju!

Priča „Magdalenina knjžnica na kotačima“ dovršena je 2019. i iste je godine predstavljena u emisiji „Priča za laku noć“ Hrvatskoga radija. Budući da je inspirirana upravo radom koprivničkog bibliobusa, korisnicima njegovih usluga i radom djelatnika službe, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica smatrala je važnim učiniti je dugoročno dostupnom svojim korisnicima, ali i svim ljubiteljima kvalitetnih priča i ilustracija. Prepoznatljive, tople i vesele ilustracije Andreje Živko dale su život likovima, a slikovnica je objavljena u prosincu 2020. godine.

Objavljivanjem ove slikovnice kao i njenom promocijom, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica promiče čitanje iz užitka i svijest o tome da su djeca koja od najranije dobi čitaju iz užitka, uz roditelje i članove najuže obitelji koji ih u tome potiču te uz podršku knjižničara i odgojno-obrazovnih stručnjaka koji im omogućuju dostupnost građe i odabir kvalitetnih sadržaja, senzibilizirana su za potrebu i važnost cjeloživotnog učenja, lakše usvajaju nova znanja i vještine, razvijaju socijalnu osjetljivost i empatiju.